Novi Plamen




Blog

Broj 18




(P)ogledi


Dragoljub Stojanov, Globalizacija: kraj jedne ekonomske religije ili početak njene morbidne aplikacije

Ekonomski imperijalizam neoklasične ekonomije, koja je postala svojevrsna religija, doživio je sa suvremenom globalnom ekonomskom krizom potpuni slom. Ni jedna od pretpostavki neoklasične virtualne ekonomije nije izdržala test vremena i promjena koje vrijeme donosi.

Velizar Mirčov, Neoliberalna globalizacija i socijalistička alternativa

Ovaj tekst predstavlja uvod u problematiku neoliberalne globalizacije i daje nacrt mogućih alternativnih rešenja za današnju fazu ekonomske i političke globalizacije. Tekst se sastoji iz tri dela. U prvom delu daje se pregledna analiza najvažnijih aktera i motora neoliberalne globalizacije.

Ljubomir Cuculovski, „Postkomunizam“ i Marxov pojam komunizma

Teza je da se današnje doba, doba postkomunizma i postmarksizma bazira na pretpostavci da je komunizmâ bilo, da se Marxova misao ostvarila i da je kao ostvarenost/ozbiljnost, govoreći u duhu Hegela,ostvarila i svoj cilj, te da je, na taj način, postala bespredmetna, suvišna.

Darko Suvin, Pristup S.F.R.J. Jugoslaviji: otuđenje/razotuđenje, samovlada (self-government) i oligarhija

Ovaj esej sadrži dva od 7 dijelova procjene samoupravljanja u SFRJ 1950-1974. unutar procesa mogućeg razotuđenja kroz potpunu samovladu – tj., plebejske demokracije.

Karel Kosik, Mafijašenje

Drevni konflikt između Dobra i Zla odvija se i u našim danima, ukoliko povjerujemo ideolozima, između dvije vrste kapitalizma: dobrog kapitalizma i onog mafijaškog. Nekadašnji kapitalizam nije više povezan s dobrim, jer je u tolikoj mjeri izmijenjen, da je postao potpuno neprepoznatljiv te se predstavlja kao sasvim drugačija realnost, koja nastupa pod privlačnom firmom „tržišne privrede socijalno orijentirane“.

Alpar Lošonc i Mark Lošonc, Čvorovi između fašizma, post-fašizma i neoliberalizma

U ovom članku se neoliberalizam tretira u svetlu fašizma/nacizma. Iznosi se tvrdnja da se razmah i uspon neoliberalizma ne može razumeti bez tretiranja fašizma; utoliko je neoliberalizam post-fašistički fenomen. Ne može se prenebregnuti značaj fašizma u transatlantskom samorazumevanju, tretiranje kapitalizma nužno povlači za sobom i analizu fašizma.

Goran Musić, Povratak otpisanih: konture novog radničkog pokreta na Balkanu

Od kada je krajem prošle decenije talas globalne ekonomske krize dosegao Balkan, u širu javnost na prostorima bivše Jugoslavije se polako probija svest o postojanju lokalih društvenih pokreta odozdo koji dovode u pitanje kriznu politiku domaćih neoliberalnih elita. Protesti koji su se razbuktali u Sloveniji krajem 2012. godine predstavljaju samo najočigledniji primer novih lokalnih pokušaja artikulacije otpora na ulicama.

Ivica Mladenović, Raspad SFR Jugoslavije i francuski trockisti: sociološko- istorijski prilog analizi „ekstremne levice“

Ovaj rad sadrži analizu raspada SFR Jugoslavije u misli francuskih trockista. Dok ''antikapitalistička'' levica u anglosaksonskom i germanskom jezičkom području uglavnom aktivno podupire Miloševićev režim percipirajući ga perjanicom borbe protiv imperijalizma, ''francuski slučaj'' je pak posve drugačiji.

Tema broja


Nada G. Novaković, Sindikati Srbije u vrtlogu tranzicije

Marginalizacija sindikata u Srbiji ostvarena je legislativom i stvarnim ignorisanjem od strane države i poslodavaca.

Dimitar Apasiev, Sindikalizam u Republici Makedoniji: činjenični i pravni položaj (1991- 2013)

No na žalost, makedonski sindikati ispunjavaju sve uslove za ono što se u teoriji pežorativno naziva žuti sindikat.

Ana Knežević, Niti jedna stranka ne štiti prava radnika

Najčešći problemi su nepostojanje solidarnosti između radnika i sindikata, jer nitko nije spreman reagirati dok ne dođe voda do njegovog grla.

Mladen Novosel, Zalažemo se za bolju suradnju s HUP

Službenih podataka o sindikalnoj organiziranosti zaposlenih nema, već možemo govoriti tek o procjenama o 30-tak posto sindikalno organiziranih radnika.

Ozren Matijašević, Sve češće zabrane štrajkova

U posljednjih nekoliko godina težište je usmjereno na poduzeća u problemima i ostvarenje radničkih potraživanja u slučaju propasti ili stečaja poslodavca.

Dušan Semolič, Pritisak na sindikate iz MMF-a, EK i ECB

U Sloveniji je 26-30 % radnika sindikalno organizovano u osam sindikalnih centrala.

Ivan Pavićević, Nesloga među sindikatima

Sa radničke strane postoji nedostatak ideološke svesti o mogućnosti i važnosti participacije, kao i nedostatak energije da se za nju izbori.

Branislav Markuš, Prevladala je apatija

Osnovna borba sindikata danas, to jest njihovih vrhova, je samo u borbi za reprezentativnost.

Srđa Keković, Komunikacija isključivo s poslaničkim klubovima

Podsjetit ću da u Crnoj Gori prije našeg formiranja nije bilo sindikalnog pluralizma na nacionalnom nivou.

Tamara Čausidis, Nema sindikalne borbe

Makedonija ima najveću klasnu raslojenost u Evropi, na Balkanu i nekim bivšim SSSR zemljama.

Ismet Bajramović, Štrajkovi ispred socijalnog dijaloga

Bez imalo fraziranja, treba reći da radnici u BiH nikad nisu bili u težoj situaciji.